Na kratko
O prirodi
O vremenu
O ljudima
O dobrotama
Prije putovanja
O otocima
Na kratko
Glavni grad: Avarua, otok Rarotonga
Stanovništvo: 18.000
Jezik: službeni jezik je maorski, večina dobro govori engleski
Valuta: NZD, novozelandski dolar
Vremenski pojas: GMT , minus 11 sati
Vjera: kršćanska
O prirodi
Otoci se nalaze 3.500 km sjeveroistočno od Novog Zelanda i 1.000 km jugoistočno od Tahitija, nasred Pacifika. Svih petnaest otoka u grubo dijelimo na dvije grupe: sjeverna grupa udružuje koraljne otoke dok je južna grupa otoka vulkanskog podrijetla. Večina većih otoka ima vlastite koraljne grebene koji štite mirne lagune.
Unatoč mali površini kopna imaju Kukovi otoci bogat životinjski i biljni svijet. Brižno čuvaju svoju prirodu, u glavnom gradu je sjedište međunarodne organizacije za zaštitu kitova. Od srpnja do listopada pored Kukovih otoka putuju kitovi grbavci.
Bogat je i ptičji svijet, poneke ptice su autohtone.
Na Kukovim otocima nema otrovnih životinja i insekata. Komarci koji ne prenose malariju su u obalnim i gusto zaraščenim predjelima unutrašnjosti.
Narodni cvijet je gardenija sa kojom i dočekuju posjetitelje.
O vremenu
Kukovi otoci su poznati po ugodnoj i ne previše vrućoj klimi te sunčanim danima praktički preko cijele godine.
Hladniji mjeseci su od lipnja do kolovoza, od sttudenog do ožujka je topliji dio godine ali tada ima i više kiše. Od travnja do studenog je manje kiše. Ovdje vam nikada neće biti hladno jer je prosječna godišnja temperatura čak 26 stupnjeva celzija. Vremenski ekstremi su neobični i jako rijetki.
O ljudima
Domaćini su otvoreni i ljubazni ljudi, izvanredno gostoljubivi te spontani. Njihova starodavna kultura živi kroz glazbu, ples, legende i opušteni način života. Tradicija se prenosi sa generacije na generaciju.
Otočani su Polinezijci, na sjeveru živi grupa koja je tu doselila iz Samoe i Tonge, a jug su naselili doseljenici iz Markeških otoka. Starosjedioce nazivaju maori i to su baš oni maori koji su naselili i Novi Zeland.
Društvo temelji na seoskoj zajednici i njenom poglavaru. Zemlju i sve ostalo nasljeđuju i po muškoj i po ženskoj starni. Zemlju ne možete kupiti niti prodati. Obitelji često još uvijek žive skupa u kući. Svoje obiteljske veze pokazuju i sa tetovažama koje opet postaju moderne.
Danas su mještani Kukovih otoka vjerni kršćani.
Ugođaj na otocima je opušten i neformalan, unatoč tome su pješačenja izvan plaže u bikiniju nedopustiva. Isto tako je sunčanje bez grudnjaka prekršaj, iako na plažama koje su hotelske katkada pogledaju kroz prste.
O dobrotama
Kuhinja je jako egzotična. Nekada može postati i monotona, usprkos tome ćete na otoku uživati u novim tropskim okusima. Puno upotrebljavaju svježeg voća i povrća, ribe su tradicionalna poslastica, a jela su često i ljuta.
Tradicionalno napravljena jela rade ispod zemlje, u zemlju iskopaju rupu te ju ugriju sa bijelim kamenjem. Hranu na kamenje polažu u odvojenim slojevima sa obzirom na to koliko vremena se što kuha. Tako rade i deserte.
Popularni lokalni začini su: taro, slatki krompir i jam. Od mesa jedu morske plodove, svinjetinu, piletinu i koze. Često upotrebljavaju kokosov umak, nekada sa čilijem.
Od voća jedu puno vrsta banana, mango, durian i zvjezdano voće.
Puno jela jedu sa rukom, tradicionalno jelo je i matu ori, morski krastavac poslužen sa limunom te kuhane banane.
Domaće alkoholno piće je tumunu napravljeno iz fermentiranih naranči.
Prije putovanja
Za posjetu otoka nisu obavezna cijepljenja ili preventivna liječenja.
Još najveću opasnost predstavljaju insekti i opekline od sunca. Voda je najčešće pitka ali oprez nikad nije naodmet tako da je naš savjet flaširana voda.
Kukovi otoci jesu sigurni za putovanja. Unatoč tome je kao i po cijelom svijetu potreban oprez. Vrijednosti i dokumente puštamo u hotelskom sefu i nikada ih ne ostavljamo bez kontrole.
Službena valuta je NZD – novozelandski dolar.
U hotelima, trgovinama i restoranima primaju i kreditne kartice.
Za mijenjati novac je najbolje imati euro ili američki dolar, NZD možete naručiti na banci prije odlaska od kuće. Mijenjati možete na aerodromu na Rarotongi ili u bankama.
Cijene na Kukovim otocima su nešto srednje, više nego na Fidžiju i puno niže nego u Fracuskoj Polineziji.
Napojnice i cjenkanje nisu običaj.
O otocima
Rarotonga
Teško koji skriveni kutak na svijetu se po ljepoti može mjeriti sa Rarotongom. Oko otoka vijuga 33 km duga cesta koji nudi pogled na tirkiznu lagunu oko koje se pjene valovi lomeći se na koraljnim grebenima. Konkretne zelene gore u unutrašnjosti su jak kontrast plavetnilu neba i mora.
Glavni grad Avarua se nalazi na sjevernoj obali. Vaš odmor na Rarotongi može biti pun aktivnosti ili sasvim lijen. Puno hotela nudi brojne sportove na vodi, posjetiti možete šarenu tržnicu, zabavljate se po trgovinama, otkrivate domaće maure ili egzotične plantaže.
Istočna obala sa plažom Muri je naljepša na otoku, tu je i večina hotela i turista. Turistička ponuda je najbogatija na otoku, more je mirno ali popodne često puše. Puno intimnija je južna obala koja ima manje ali isto tako lijepe plaže. Tu skoro da nema restorana i trgovina. Zapadna obala ima više hotela, golf igralište i prekrasne zalaske sunca.
Aitutaki
Drugi najposjećeniji otok Kukovih otoka se nalazi 45 min. leta sjeverno od Rarotonge. Aitutaki je jedini koraljni otok od šest naseljenih otoka južne grupe otoka.
Rarotonga i Aitutaki se dosta razlikuju. Aitutaki zovu i Bora Bora Kukovih otoka. To je jedini koraljni otok, nizak je i ima čak 9 kilometara široku lagunu.
Aitutaki je jako miran i spokojan otočić, praktično jedina zabava je otočka noć, koju priređuju svaku večer, osim nedjeljom. Na večeri si možete pogledati predstavu polinezijskih plesova, domačini su na glasu kao dobri plesači.
Odmah po dolasku na otok morate naštimati satove na lokalni ritam koji je jako, jako lagan. Kad se budete smirili, naviknuli na dan bez sata, odkriti ćete da Aitutaki nudi brojne aktivnosti. Otok možete istraživati sa džipom, biciklom ili pješke, otok ima golf igralište i prekrasnu lagunu za sve vrste sportova na vodi. Privlačni su i mali otoci na jugoistočnom dijelu lagune, ovdje možete doći na cjelodnevni izlet na pinik.